Pratite nas

Zatvori
Matea By

Kaže Johnny (Štulić) u istoimenoj stvari da je proljeće 13. u decembru… Wishful thinking, naravno, ali ono što svake godine primijetim je da je proljeće već od sredine veljače… Barem ako je suditi prema vjesnicima proljeća. Najprije će krenuti visibabe, bijele, nježne i fragilne, provirujući stidljivo ispod tek otopljenog snježnog pokrivača… Nakon njih, color-block šafrana i jaglaca najavit će prve sunčane dane nakon sivih magla i hladnih jutra. Mimoze će nam se prišmajhlati svojim zlatnožutim cvjetovima opojnog mirisa…. A onda slijedi tulum – zumbuli, tulipani, frezije, narcise… Priroda nas prati kako se lagaaano budimo iz zimskog sna i opija nas divnim mirisima i bojama, valjda za nagradu što smo preživjeli još jednu zimu. Tri put hura za nas! No osim nas, i priroda se budi, rađa i kreće u novi krug i novi ciklus slavljenja života.

Mandala6

Proljeće je stiglo, ne samo na ulice, trgove i u parkove, prišuljalo se i u Mandalu, frizerski studio ponešto samozatajno smješten u veži u Jurišićevoj na broju 21. Zašto smo se u Mandalu zaljubili već na prvi posjet? Ideja vlasnika, Vlaste Menges i Darka Purića, bila je ponuditi ponešto drugačije iskustvo brige o kosi, iskustvo koje će pružiti multiužitak i osim kose, nahraniti naše oči i uši.

Mandala2
Mandala4

Svojevrsni Mandalin moto – FRIZURA I KULTURA – nije samo slovo na papiru jer je nakon umjetnice Petre Lidije Ševeljević i tatoo artistice Nike Dott, početkom mjeseca otvorena izložba slikarice Valerije Pavić simboličnog naziva Vjesnici proljeća.

Valerija je slikarski zanat ispekla u Kanadi u kojoj je provela djetinjstvo i ponovo se vratila ondje na Sveučilište za primijenjenu umjetnost i tehnologiju St. Clair, a ovo joj je druga samostalna izložba. I zaista, dok pijuckam zeleni čaj, Darko mi masira vlasište (definitivno moj omiljeni dio Madala tretmana), pogled mi bježi na slike pasjeg zuba, kockavice, jaglaca, šafrana… Proljeće na zidu, proljeće u vrtu u kojem se taman rascvjetala divlja trešnja.

Iako inače majstorica akrila, za ovu je prigodu umjetnica koristila i druge tehnike kako bi slikama dala dinamičan relejef koji okružuje pojedine vjesnike proljeća i predstavlja buran svijet koji graniči sa svakim nježnim i krhkim cvijetom.

Collage_Fotor

I tako, u Mandali vrijeme prođe u trenu pa sam tako i ja dok si rek’o proljeće spremna za “buran svijet“ i prijatelje koji me već čekaju na kavi na Britancu. A frizura je naravno, kao i uvijek nakon mandaliziranja, blistava i sjajna. Kao i moje raspoloženje.

Izložba Vjesnici proljeća otvorena je do početka svibnja, a odmah nakon toga očekuje vas nešto potpuno drugačije. Osebujan i predivan nakit mlade umjetnice Martine Bradač… dakle, u Mandali se stalno nešto događa i zaista ne morate puno lagati kad idući put nakon pramenova u salonu šefu/dečku/profesoru na faksu kažete da ste zakasnile jer ste bile na izložbi ;)).

Fotografije: Lidija Šeatović za MLZ

Matea By

Slučaj je htio tako da baš negdje u trenutku u kojem napokon pišem ovaj post Hrvatskim narodnim kazalištem šeta princ Charles sa svojom družicom vojvotkinjom Camillom. Naime, u sklopu svoje dvodnevne posjete Hrvatskoj posjetili su i HNK u kojem su gledali kratak program povodom obilježavanja 400. godišnjice smrti Williama Shakespearea.

Nije, dakako, ovaj britanski kraljevski par jedini na listi slavnih koji su bili gosti zagrebačkog nacionalnog kazališta – kad je kazalište posjetio papa Benedikt XVI., solistička se garderoba premjestila kako bi papa ondje imao svoju depadansu, najbližu stražnjem ulazu na koji je ušao.

HNK PREDSTAVA

Od liste gostiju još je impresivniji popis imena koji je prodefilirao scenom, od svečanog otovorenja u listopadu 1895. do danas. Spomenimo samo neka – Vivien Leigh, Laurence Olivier, Franz Liszt, Sarah Bernhardt, Dmitrij Šostakovič, Gérard Philipe, Richard Strauss, Konstantin S. Stanislavski… Popis se nastavlja unedogled.

HNK5

No zgrada koja je jedan od glavnih simbola grada nije prva u kojoj se smjestio zagrebački HNK. Mnogi ne znaju da je prije lokacije na Trgu maršala Tita kazalište bilo smješteno na još jednom kultnom zagrebačkom trgu – Markovom. Bilo je to 1834., a priča o gradnji kazališta doslovno dobivenom na lutriji sama je po sebi anegdotalna. Krsto Stanković bio je, kako u šali kažu, ondašnji Todorić, veleposjednik i trgovac koji je na bečkoj lutriji osvojio nagradu od 30 000 zlatnika – u današnjem izračunu oko pola milijuna eura. Poznavajući podneblje u kojem živi (o, zašto se ništa nije promijenilo), poslao je iz Beča prema Zagrebu tri kočije – od kojih su čak dvije putem bile opljačkane. Novca je svejedno bilo dovoljno pa se iste godine gradi kazališna zgrada na Gornjem gradu, no predstave koje se izvode ondje uglavnom su bez narodnog duha i jezika, tj. gostujućih stranih produkcija.

Zaslugom mahom iliraca tek je 1860. ustanovljeno nacionalno kazalište na hrvatskom jeziku. Kako se kulturni život razvija, a Veliki potres 1880. narušava Stankovićevo kazalište, postavlja se pitanje o novoj kazališnoj zgradi.

Matea s ledja1
Matea s cigaretom

Raspravlja se o šest različitih adresa, a ova današnja među nepopularnijima je na listi. Zašto? Pa, osim što se na današnjem Trgu maršala Tita koncem 19. stoljeća održava stočni sajam, nalazi se na ‘rubu grada’. Hahaha, da, znam, no ondašnjim je Zagrepčancima nevjerojatno da netko želi izgraditi nacionalno kazalište na mjestu s ‘takvom energijom’ i k tome još na kraju grada kad se sav život i dalje odvija oko Gradeca i Kaptola, tek 1850. ujedinjenih s okolnim naseljima.

No eto, 1895. Zagreb napokon dobiva monumentalno kazalište u neobaroknom stilu koje projektiraju bečki arhitekti Ferdinand Fellner i Hermann Helmer.

A otvorenje?

Matea na stepenicama
Collage_Matea i interijer

Bila je topla listopadska večer, četrnaesti u mjesecu, oko sedam sati uvečer. Car Franjo Josip prošetao je crvenim tepihom (red carpet before red carpet 😉) od Pravnog fakulteta do zgrade kazališta (Meštrovićev Zdenac života tek je na današnjoj lokaciji od 1912.). Ako uzmemo u obzir da je Zagreb tada imao deseterostruko manje stanovnika (oko 100 000), a automobil status otprilike svemirskog broda (prvi je proizveden u Njemačkoj prije niti deset godina), ne treba nas toliko čuditi da je na otvaranju bilo svega osam automobila.

E to već niste znali, jel tako? :-)

Collage_PROBA

Vratimo se u budućnost, posjetimo HNK danas. Od osnutka do danas promijenio je pet država i dvanaest naziva.

Samo prostor scene ima oko 100 kvadrata, a u kazalištu je zaposleno 515 osoba. Glumaca je (tek) 38, no tu su – 90 zborista, 20 solista, 80 orkestralnih umjetnika, osam krojača koji šivaju i održavaju sve kostime, čistačice i mnogi djelatnici koje ne vidite, ali čine bitan kotačić ovako velikog mehanizma.

Kako to sve znam? Jesam li poludjela od viška vremena i manjka obaveza? Ne, dapače – riječ je o sjajnom projektu HNK koji omogućava građanstvu da zaviri i ‘iza kulisa’ tj. da upozna kazalište i iz drugog ugla. Projektu je ime – Tajna povijest kazališta, a posjetiteljima jednom-dvaput mjesečno uz vodstvo svojih glumaca priča priču o kazalištu kakvo je bilo nekad i kakvo je danas. Grupe su šarolike i interaktivne jer možete ‘gnjaviti’ glumce i postavljati pitanja, a ja sam u vlasuljarni bila privilegirana pa poskrivečki isprobala neke od perika. Naš je tim prošetao s Kristijanom Potočkim (hvala, Kiki!) koji nam je u opuštenoj atmosferi ispričao većinu onog što sam gore spomnenula, ali nas i dobro prošetao kako bismo sve o čemu priča vidjeli i sami.

Skladiste cipela

Mogla bih vam pisati do prekosutra, no onda biste se umorili i odustali pa ću skratiti i reći samo najdojmljivije. Zašto mi nitko nije rekao za zgradu Kola preko puta, odnosno za ‘tajni’ prolaz – hodnik koji vodi ispod tri trake Zelenog vala – do zgrade u kojoj je velika baletna pokusna dvorana sa svom baletnom opremom? Jako moćno izgleda, pogotovo kad zamislite koliko vam je tona u tom trenu na glavi.

Što dodati? Cijelo je kazalište podijeljeno na mušku i žensku stranu koje su povezane scenom, ispod scene bili smo u trenutku dok se pozornica rotirala i osjećaj je hm, nesvakidašnji. Uletjeli smo s razgledavanjem baš na probu Kosorove Žene, impresioniralo nas je skladište cipela (a vidjeli smo samo manji dio, par tisuća prema slobodnoj procjeni), u pokusnoj je okrestar uvježbavao Romea i Juliju , a turu smo završili – logično – u kazališnom bifeu.

Mental note to myself – sljedeći put obuj tenisice.

Na fotelji s dvije noge

Idući program stručno vođenog razgledavanja kazališta na programu je 9. travnja 2016. od 11.00 do 15.00 sati.

Zahvaljujemo partnerima:

Fotografije: Dunja Plazonja, Lidija Šeatović

 

Diana By

Potraga za savršenim rođendanskim poklonom ponekad može donijeti i zanimljiva poznanstva. Dok sam hodala Vlaškom razmišljajući čime blisku prijateljicu iznenaditi za rođendan, pogled mi je nakratko skrenuo u smjeru izloga jednog ateliera. Napravila sam još nekoliko koraka prije nego što sam registrirala da sam, između ostalog, u izlogu ugledala i neobične anđele. Vratila sam se jer to je bio rođendanski poklon koji sam tražila, a ljepota i jedinstvenost ovih anđela navela me da upitam umjetnicu otkud joj inspiracija.

“Kad smo suprug i ja bili na putovanju u Italiji, ugledala sam jako zanimljive naplavine. I inače inspiraciju pronalazim svuda oko sebe, a ove su mi naplavine bile toliko prekrasne da ih nisam mogla pustiti da ostanu. Tako smo ih skupljali na talijanskoj obali, u 6 ujutro i kad smo se vratili u Zagreb, od njih su nastali anđeli. Kad mi je ponestalo ‘talijanskog’ materijala, građu za njih počela sam nalaziti na Sljemenu”, kaže Ana Barbić Katičić, inače akademska slikarica.

“Zapravo sam završila Pravni fakultet, radila u struci, položila pravosudni… ideja mi je bila slikanjem se baviti vikendom. No to nije upalilo, smije se i nastavlja: u 27-oj sam godini upisala Akademiju. Danas se bavi samo umjetnošću. Ne čekam da mi dođe inspiracija, nego radim svakog dana. Nekad jednostavno dođem u atelijer pa radim reda među bojama, radim pripremu ili nešto slično. Umjetnost je za mene dio svakog dana i mogućnost da svakodnevno uronim u neki ljepši svijet. Ono što najviše volim je da je ta mogućnost dostupna svakome, neovisno o kojem tipu umjetnosti govorimo”.

***

Iako joj je slikarstvo primarno, voli raditi i druge stvari: poznate su njene lampe od betona ili lusteri od kazeta, voli uređivati prostore, bilo oslikavanjem, bilo nekom drugom vizijom, a zajedno s kolegicom Nikolinom Šimunović prije nekoliko je godina napravila boom s oslikavanjem namještaja. Zanima li vas kako to sve izgleda uživo, Ana je svakog dana na adresi Vlaška 79 pa navratite na čašicu ugodnog razgovora i uživanje u umjetnosti svuda oko vas. :-)

Fotografije: Ana KB

Diana By

Stigao je i taj dugo očekivani prvi mjesec, mjesec u kojem ćemo posve promijeniti svoje navike, karaktere, životne stilove i postati najbolja verzija sebe samih☺. To zapravo i ne mora biti tako teško jer je ono što će nas najviše obogatiti iskustvo druženja, upoznavanja novih ljudi, ideja i koncepata, odlazak na dobrotvorni koncert ili učenje novih vještina. Sasvim slučajno, zagrebački društveni život u siječnju nudi od svačeg ponešto.

Ako ste raspoloženi za dobru glazbu, a usput ste ljubitelj životinja i voljni učiniti dobro djelo, onda se morate pojaviti na koncertu Njuške njuškama u Hard Placeu. Povod koncertu je 40 mačaka o kojoj se brine gospođa Branka te se, osim dobre zabave, koncertom prikuplja novac za hranu, pijesak i troškove liječenja za mica mace. Na koncertu nastupaju Dikobraz, Rizol i Erotic Biljan & His Heretics te DJ Fiddly Digits, a održava se u subotu 9. 1. 2016. s početkom u 21:00 sat. Ulaz je 20 kn.

Ako ste spremni suočiti se sa samima sobom, onda je radionica Upoznaj svoju sjenu pravi izbor za vas. Kako kažu organizatori radionice iz Centra za integrativni razvoj, „biti sposoban osvijestiti, imenovati i prihvatiti svoju „tamnu stranu“ najhrabrije je što čovjek može učiniti na putu samospoznaje“. Kad upoznate vlastitu negativnost, započinje transformacijski proces. Radionica se održava u nedjelju 10. 1. 2016. od 10 do 17 sati u prostoru CIR-a, Gundulićeva 19/1, a prijaviti se možete na cir@cir.hr

Ako ste gladni i u potrazi za egzotičnim okusima, ne smijete propustiti radionicu Put oko svijeta kroz kuhinju: Tajland. Na radionici će se spremati tajlandska juha s rižinim rezancima, ljetne rolice sa slatkim čili umakom, wok thai rezanci i ulične palačinke s bananama. Datum koji trebate zabilježiti u rokovnicima je 19. 1. 2016., od 18 do 20 sati. Kuhanje se održava u Centru za kulturu prehrane, Nazorova 18, a kroz tajlandsku kuhinju vodi vas Ivana Orešić, poznata kao Putopisna kuharica, a mjesto možete rezervirati na info@kulturaprehrane.hr

Ako ste raspoloženi za susrete s vješticama, vilama i vilenjacima, iskoristite čaroliju snježnog siječnja i uputite se u Etnografski muzej na izložbu Čarobna družina – vjerovanja u nadnaravna bića u Podravini. Izložba je nastala u suradnji Etnografskog muzeja i nagrađivane fotografkinje Ive Lulić i obrađuje nadnaravna bića, vile i vilovnjake, coprnice, more, divlje dekle, vede, mrake i druge.

Tko kaže da je opera dosadna? Ako ste raspoloženi nasmijati se uz zgode jedne dame koja silno želi otići na ples, onda trk na izvedbu komične opere za mlade Amelija ide na ples. Predstavu u suradnji kazališta Mala scena i Muzičke akademije možete pogledati 14., 20. i 21. 1. u dvorani Muzičke akademije u Zagrebu.

Zagrebački festival najstariji je festival zabavne glazbe u ovom dijelu Europe, a održava se neprekinuto od 1953. godine. Ove se godine njegovo 63. izdanje održava u Hypo centru 22.1., a nastupaju brojni izvođači, poput Harija Rončevića, Giuliana, Mile Elegović, Letećeg odreda, Marka Tolje i brojnih drugih…

Da je siječanj prepun poslastica za ljubitelje glazbe, dokazuje i gostovanje Bečkih dječaka 30. siječnja u Vatroslavu Lisinskom. Na programu su djela Vivaldija, Verdija, Mozarta, Schuberta i drugih pa nikako ne propustite ovaj događaj ako ste ljubitelj ozbiljne glazbe.

Napomena: na naslovnoj fotografiji je Enrique Iglesias koji će održati svoj koncert u Zagrebu 08. svibnja

My Little Zagreb By

Oduvijek ste za nekog zgodnog frajera željeli izvući jednu rečenicu iz rukava, onako u stilu Coco Chanel? Ili načrčkati na komad papira neku poznatu filmsku repliku pa je, damski, ostaviti na noćnom ormariću?

Samo za vas, slijedi deset fraza koje morate bar jednom u životu napisati…

Što napisati svom seksi frajeru

*Ne treba mi romantike večeras….. (kao što bi rekla Remi: „Teško je mislit’ na romantiku, slusat’ razum i logiku, kad si tako dobar…“)

*To ti je pendrek u džepu ili si samo sretan što me vidiš? (Mae West)

Što napisati kad želiš neprimjetno nestati (glavom bez obzira)

*Nemam vremena za pozdrave, kasnim, strašno kasnim... (Alisa u Zemlji čudesa)

Što napisati kad postane vatreno

*Nitko se u životu neće prisjećati onih noći kad se dobro naspavao.

*Poljubac je najsigurniji način, da šutnjom kažeš sve (Maupassant)

*Budi dio mog selfija :-)

*J**eš poruke, nacrtaj se ovdje!

Što napisati za prekid

*Želiš da budem iskrena ili nježna?

*Kako se ova priča ne bi nikad završila, bolje da niti ne započne. (Susret, Lisa Azuelos)

*Volim te, al’ sebe ipak volim više.

Tekst: Martina Potlaček

Fotografije: web, youtube

My Little Zagreb By

Svake godine magazin The New York Times predstavlja najuspješnije glumačke face godine – na osebujan način. 

Najbolji holivudski glumci 2015. – Melissa McCarthy, Michael Fassbender, Kristen Wiig, Jacob Tremblay, Jason Mitchell, Rooney Mara, Mya Taylor, Benicio del Toro, Charlize Theron i  Lily Tomlin ove su godine prkosili gravitaciji u režiji Daniela Askilla, redatelja Siinog video uratka ‘Chandelier’.

Nama se baš svidjelo vidjeti ih u nešto neuobičajenijim (haha!) situacijama od onih u kojima smo ih navikli gledati. Glumci u letu, skoku, lebdeći… Doza imagnacije (na ovaj način) odlično će poslužiti u našoj vječnoj potrazi za dobrim feelingom!

Video pogledajte  ovdje

Matea By

Umjesto za Let’s party srijeda navečer bila je rezervirana za Let’s get ARTy na otvorenju šestog po redu artOmata u Meštrovićevom paviljonu – Domu hrvatskih likovnih umjetnika.

Ujedno, bila je to sjajna prilika za baciti oko na rad mladih hrvatskih kreativaca iz raznih područja vizualne i likovne umjetnosti, primijenjene umjetnosti, modnog i produkt dizajna. Izlagača je svake godine sve više, a popis se ove godine približio troznamenkastoj stotki.

Izložba je većim dijelom prodajnog karaktera, a program u trajanju od tjedan dana (16.-23. prosinca) obogaćen je nizom kreativnih radionica na kojima možete npr. Naučiti izraditi marionete (23.12.; 11-14 sati), Eko čestitke od recikliranog materijala (23.12.; 17-20) ili se pozabaviti Filcanje(m) vune (21.12.; 11-14).

Arto15_Fotor

Osim standardno dobrih provokativnih plakata Vizkulture, nama je za oko zapeo Kreativni dnevnik Mirande Herceg koji je primarno namijenjen mladima od deset do sedamnaest godina, ali smo vidjeli i neke starije kako ga kupuju. Riječ je o krasno dizajniranoj knjižici sa zanimljivim ilustracijama, kombinaciji nekadašnjih spomenara, leksikona i dnevnika, u kojem se pozivaju mladi na kreativno komuniciranje s vlastitom svakodnevicom u „rubrikama“ poput – Crtaj uz glazbu, Slušanje tišine, Stavi frendove u strip, Nacrtaj mapu svoga grada, Napiši ime svoje simpatije posebnim fontom(20 puta).

Arto11_Collage

Na artOmatu smo se posebno razveselili susretu s akademskom slikaricom Mirnom Sišul čije su nam slike intenzivnih kolorita (akril) u kojima kombinira tehnike poput crteža, slikanja, kolažiranja s inspirativnim citatima već dugo na wishlisti!

Mirna_Collage

Kući smo ponijeli pive susjeda iz Srbije Kabineta koji standardni hmelj kombiniraju s naizgled nespojivim dodatcima poput konoplje, matičnjaka, naranče, dinje, manga, vanilije, čokolade…Mmm! Nazivi piva maštoviti su kao i kombinacije okusa pa smo „usvojili“ BrrKu, Melisu, Rufara, Bastarda, SuperNovu i Cassiusa, uz posebno promo cijenu za paket (6 kom – 20%popusta). Pronaći će ih neko drago muško ispod bora…Ukoliko ne nestanu prije!

Arto8
Arto1

Inspirirajte se i vi i požurite obaviti sad već last-minute božićni shopping na artOmat-u 😉

Arto7_Collage
Arto12
Arto4
Arto17_Fotor

Fotografije: Lidija Šeatović za MLZ

Ana Lucin By

Ako kontinentalna hladnoća može pružiti bilo kakvu trunku romantike, onda je to svakako u sklopu zagrebačkog adventskog programa. Za mene, osim kada su u pitanju snježne radosti, nema gotovo ničeg drugog što bi me natjeralo na duži boravak na otvorenom u ovo vrijeme godine. Zagrebačke ulice najdraže su mi usred ljeta, kada zjape prazne, ali ovog prosinca u gradu ima toliko dobrih sadržaja da ću se povremeno čak i odvažiti na gužvu, miris pržene hrane i hladnoću. Grad je, uz to, tako bajkovito uređen da nominacija za titulu najbolje ovogodišnje europske božićne destinacije nikog nije iznenadila.

advent3

Europski trg

advent5

Cvjetni trg

advent6

Cvjetni trg

Od Adventa na Zrinjevcu i Europskom trgu, čarobnog Ledenog parka na Tomislavcu, Božićnog sajma na gradskim ulicama, Artomata na Trgu žrtava fašizma i Adventskog kalendara osmišljenog kroz kulturna događanja u intimnim, neotkrivenim donjogradskim dvorištima, zaista je teško izdvojiti pojedinačna događanja.

advent1_1

Zrinjevac

advent4

Jurišićeva ulica

Osobno, najdraže mi je Fuliranje, koje se ove godine iz Tomićeve proširilo i na Kurelčevu. Čeka nas više od mjesec dana „putovanja“ s drugim kulturama, uz piće, hranu, plesanje i pjevanje. Čista radost.

advent7

Kurelčeva ulica

advent9

Kurelčeva ulica

Na Trgu bana Jelačića standardno se nude brojni nastupi kulturno-umjetničkih društava te niz dobrih i loših koncerata pa rizik preuzmite na vlastitu odgovornost. Dobra je vijest da je s Trga konačno iščeznuo šator koji je proteklih godina redovito prikazivao live scene s trećerazrednih seoskih svadbi. Napisala bih i zašto, ali neću politiku u svoju butigu pa ćemo dio s gradskim vlastima i USKOK-om preskočiti.

advent2

Trg bana Josipa Jelačića

Pažnju svakako privlači program „Zagrebu s božićnih balkona“. Riječ je o četiri nedjeljna koncerta limeno-puhačkog ansambla Ad gloriam brass. Prvi koncert održat će 6. prosinca u Tkalčićevoj 33, potom 13. prosinca na balkonu Hrvatskog narodnog kazališta, a zatim 20. opet u Tkalči i 27. ponovno u HNK, s početkom u 19 sati.

Između 12. i 22. isplati se skočiti i do platoa Gradec i baciti pogled na izradu ledenih skulptura.

zrinjevac

Zrinjevac

bic

Dukljaninova ulica

Nisam imala pojma da Zagreb ima crkvu posvećenu jednom svetom razbojniku. Crkva sv. Dizme iz 18. stoljeća nalazi se na križanju Zvonaričke i Nove Vesi, a bit će otvorena za posjetitelje od 11 do 18 sati sve do Božića, svaki dan. Na licu mjesta moći ćete čuti po čemu je specifična.

Dobar koncert očekuje nas i 12. prosinca u Lisinskom, gdje će nastupiti srpski violinistički virtuoz Nemanja Radulović, a valja se podsjetiti i da će dan prije Badnjaka u Hard Placeu koncert održati Zoran Predin.

Fotografije: Lidija Šeatović za MLZ

My Little Zagreb By

Koliko ste puta kao dijete gledali u male planete na posteru zalijepljenom na zidu vaše sobe i razmišljali kako bi bilo lijepo proputovati Sunčevim sustavom? Katapultirati se u neki drugi, sunčaniji svijet i zaboraviti na pubertetske ljubavne brige koje su se činile neriješivima. U današnje doba vjerojatno vas muče neke druge brige, pa se takvo putovanje često čini jednako izazovno. U Zagrebu smo osmislili rješenje za vas i omogućili vam da brzinom svjetlosti posjetite planete Sunčevog sustava. Okej, neće baš biti brzina svjetlosti, ali će biti jedinstvena zemaljska tura po Sunčevom sustavu koji je prizemljio jedan čovjek – Davor Preis. Baš takve planete Sunčevog sustava možete naći samo u – Zagrebu i nigdje drugdje na svijetu. Umjetničku instalaciju „Nine Views“ Preis je osmislio 2004. godine, a skulpture su postavljene na širem zagrebačkom području – od Trga bana Josipa Jelačića sve do Kozari boka i Podsuseda. Tako je nalagao razmjer udaljenosti koji je Preis poštovao budući da se Sunce (inače djelo kipara Ivana Kožarića) nalazi u Bogovićevoj ulici (odmah do Bulldoga). I promjer planeta isto je razmjeran sa stvarnim planetima, pa tako prizemljeni Pluton ima samo 3 mm.Uglavnom, put pod noge, šećite zagrebačkim ulicama, promatrajte ljude, tražite detalje na prelijepim, no uglavnom neuređenim zagrebačkim, fasadama i odmorite malo na svakom planetu.

IDEJA! A zašto ne biste planete Sunčevog sustava obišli na biciklu. Sve informacije potražite na stranici BlueBikeZagreb!

Gdje se nalaze planeti?

MERKUR (Margaretska ulica 3), VENERA (Trg Bana Josipa Jelačića 3), ZEMLJA (Varšavska ulica 9), MARS (Tkalčićeva ulica 21), JUPITER (Voćarska ulica 71), SATURN (Račićeva ulica 1), URAN, (Siget 9), NEPTUN (Kozari put), PLUTON (Aleja Bologne – podvožnjak)

 

Foto: by Lidija